РАЗГОВОР СА ТАМАРОМ ДРАКУЛИЋ, АУТОРКОМ ФИЛМА "ОКЕАН" - ФЕСТ 2015

 

PRVO GOSTOVANJE ALENA BADJUA U REGIONU*

 

Edicija Jugoslavija, u saradnji sa Studenskim Kulturnim centrom (Novi Sad) i Domom Kulture Studentski grad (Novi Beograd), sa velikim zadovoljstvom najavljuje gostovanje Alena Badjua (Alain Badiou), francuskog filozofa i jednog od najznačajnijih mislilaca današnjice. Badjuova prva poseta Beogradu i Novom Sadu biće obeležena serijom predavanja i razgovora sa publikom.

 

Program gostovanja:

 

-          12. januara, od 18 časova - predavanje „Živi prezent i politički subjekt“, velika sala Doma Kulture Studentski grad, Beograd. Nakon predavanja sledi podijum-diskusija sa Badjuom (u organizaciji Edicije Jugoslavija), kao i razgovor sa publikom;

 

-          13. januara, od 19 časova - projekcija filma „Kineskinja“ (La Chinoise, Jean-Luc Godard, 1967.), Badjuov razgovor o Žan-Lik Godaru, velika sala Doma Kulture Studentski Grad. Beograd;

 

-          14. januara, u 19 časova - razgovor o „Obaveznom pozorištu” (teze iz njegove knjige „Rapsodija za teatar“ (Rhapsodie pour le theatre), Ùjvidéki színház/ Novosadsko pozorište. Novi Sad.

 

Prva dva susreta vodiće se na engleskom jeziku, dok će poslednje, novosadsko, biti organizovano uz simultani prevod. Ulaz slobodan.

 

Adrese:

Dom Kulture Studentski Grad -

Bulevar Zorana Đinđića 179 (bivši Bulevar Avnoja), 11070, Novi Beograd

Újvidéki Színház - Novosadsko pozorište -

Jovana Subotića 3-5, 21000 Novi Sad

 

 

Alen Badju (Alain Badiou), filozof, matematičar, romansijer, dramaturg, osnivač Instituta za hilosophie française contemporaine), profesor na Ecole Normale Superieure u Parizu, jedan je od najproduktivnijih i najuticajnijih mislilaca današnjice. U svom povratku na platonistički pojam Istine, Badju u centar svog filozofskog sistema smešta četiri procedure istine koje filozofija prepoznaje kao univerzalne i večne: matematiku, umetnost, ljubav i politiku. Konstatujući da se nalazimo u eri ponovnog rođenja istorije, o čemu svedoči globalni talas narodnog bunta, francuski filozof pažljivo reinterpretira poraze revolucionarnih sekvenci (Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Kulturna revolucija u Kini), naglašavajući da se ta iskustva moraju sagledati kao putokazi, a ne stranputice, za jednu novu politiku emancipacije. Istrajan borac novog tipa politike, vanpartijske orijentacije, Badju zaključuje da se istinska politika misli, a ne glasa. Politika emancipacije jeste mišljenje novog, a  nikako kompromis sa logikom „kapital-parlamentarizma“ i njegovim bezidejnim izdancima „demokratskog materijalizma“. Toj ideji veran je više od 40 godina.

 

Poslednje objavljene knjige: Logike Svetova (Logiques des mondes, Seul, 2006) Drugi manifest za filozofiju (Second manifeste pour la philosophie, Fayard, 2009); Pohvala ljubavi (Éloge de l’amour, Flammarion SA, 2009), Vitgenštajnova antifilozofija (L'antiphilosophie de Wittgenstein, Nous 2009); Komunistička hipoteza (L'hypothèse communiste, Lignes, 2009), Ponovno rođenje istorije (Le Rèveil de l’histoire, Lignes, 2011).

 

Na srpsko-hrvatskom jeziku objavljeno je nekoliko izdanja tekstova Alena Badjua, od kojih izdvajamo: 4 Maja 1968 (iz komunističke hipoteze), 2010. Edicija Jugoslavija (sveska br.1), O mračnom raspadu; D'un désastre obscur, Edition de l'Aube, 1991. Mračni raspad, O kraju Državne istine, englesko i hrvatsko-srpsko izdanje sa pogovorom, Jan Van Eyck Academie, Maastricht i Arkzin, Zagreb, 2009.

 

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

U prilogu šaljemo intervju koji su saradnici EDICIJE JUGOSLAVIJA sačinili pre par godina sa Alenom Badjuom (objavljen u Ninu), pod naslovom: „Život sa idejom naspram nijansi ničega“ koji rezimira njegovu reanimaciju Ideje nestale u vremenu sirovog trijumfa kapitalizma obeleženog „slobodom“ konzumacije, svetlucanjem roba, nejednakošću, brzinom, bukom protoka novca, opsednutošću bezbednošću i imperativom hiper-specijalizacija. Oni, svi zajedno, ističe Alen Badju, udaljavaju  naš svet od osnovnih premisa mišljenja, tj. Ideje koja ljudima inheretno pripada, a to su:

težnja ka univerzalnošću, logika,  pobuna i rizik.

 

Napomena: Edicija Jugoslavija planira da narednim saopštenjem medije obavesti o svakom susretu ponaosob, kao i  planiramo susretu publike sa dugogodišnjom saradnicom Alen Badjua, Izabel Vodoz (Isabelle Vodoz), lingvistkinjom i autorkom eseja o nemačkom lingvisti Klempereru u izdanju Edicije Jugoslavija: Viktor Klemperer, LTI ( Lingua Tertii Imperii), Razmišljanja jevrejskog lingviste: jedna forma otpora, Edicija Jugoslavija 2010. Izabel Vodoz je predavala nemački jezik i literaturu na Univerzitetu u Lilu (Université de Lille), a zatim na Univerzitetu Pariz III, Nova Sorbona (Paris III, Sorbonne Nouvelle).

 

*Alen Badju je od zemalja bivše Jugoslavije do sada gostovao samo u Sloveniji, a nije do sada gostovao ni u okolnim zemljama: Mađarska, Bugarska, Rumunija, Albanija. Dođite u velikom broju!

 

Više o gostovanju na sajtu Edicije Jugoslavija http://edicijajugoslavija.org/index.html

 

Top