ASTRONOMIJA I ASTROLOGIJA – NAUKA I PSEUDONAUKA

Čovek je od pradavnih vremena pokazivao veliko zanimanje za nebeski svod i pojave na njemu. Čak su nam i pećinski ljudi ostavili crteže nebeskih pojava koje su opažali.

Ponedeljak, 25. mart, 19.00, Mala sala

ASTRONOMIJA I ASTROLOGIJA – NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni program

Učestvuju: mr Nataša Stanić (astrofizičar) i Ana Moldovan (astrolog)

 

Čovek je od pradavnih vremena pokazivao veliko zanimanje za nebeski svod i pojave na njemu. Čak su nam i pećinski ljudi ostavili crteže nebeskih pojava koje su opažali. A kako se ljudska civilizacija razvijala, razvijalo se i zanimanje ljudi za pojave na nebu. Iako mnoge od njih primitivnim ljudima nisu bile razumljive, oni su shvatali da svakodnevni život nekako zavisi od toga. Kako nauka nije postojala, jedino što je ljudima pružalo ma kakav uvid u razumevanje sveta bilo je puko posmatranje. Između ostalog, posmatrali su zvezde i uvideli da su one nekako grupisane i da se tako grupisane pomeraju.

 

Vremenom su drevni narodi razradili različite metode povezivanja nebeskih pojava i onoga što se svakodnevno dešava oko njih. Svaki narod te metode uskladio je sa svojom celokupnom kulturom, religijom i mitologijom, a kroz vekove one su se menjale, dopunjavale ili padale u zaborav, da bi se neke od njih, pod zajedničkim nazivom astrologija, sačuvale do danas. 

 

Drevni astronom bio je i astolog. Danas, razlika između astronomije i astrologije jasna je i oštra: prvo je nauka, drugo se naziva izazovnom nadrinaukom. Iako naučno neutemeljena, astrologija je jedna od prvih, ako ne i prva disciplina, koja se u gotovo neizmenjenom obliku očuvala do današnjih dana, ne sazrevajući zajedno sa civilizacijom. Upravo zbog toga, ali i zbog svoje koncepcije, začuđujuće je kako je i dalje aktuelna. Po logici stvari, zar ne bi trebalo odbaciti sve iracionalne pokušaje dokazivanja nedokazivog u vremenu vrtoglavog razvoja nauke i sasvim egzaktnih podataka?!

Top