Dela DŽ. Orvela koja dosad nisu objavljena na srpskom

Predstavljanje dela Džordža Orvela prvi put prevedenih na srpski jezik i film "1984"

Četvrtak 26.12. u 20:00, Mala sala

DžORDž ORVEL (1903 - 1950)

Predstavljanje delaDžordža Orvela prvi put prevedenih na srpski jezik - SAMO NEK APSIDRISTE LETE, BURMANSKI DANI, SVEŠTENIKOVA KĆI i U BORBI ZA VAZDUH - u izdanju Otvorene knjige i razgovor o antiutopiji

Film 1984 iz 1984. Režija Michael Radford, gl. uloge: John Hurt, Richard Burton, Suzanna Hamilton

Učestvuju: Zorica Đergović - Joksimović, Petar Nikolić i Dragan Stijelja Jovanović

 

Jedan od najznačajnijih engleskih pisaca XX veka, koji se bavio i kritikom i novinarstvom, otac Velikog Brata, danas TV franšize koja od anonimusa pravi zvezde, postao je sinonim antiutopijske književnosti. Časopis Tajms dodelio mu je 2008. drugo mesto na svojoj listi Pedeset najvećih britanskih pisaca posle 1945. 21. januara 2013. proglašen je Dan Džordža Orvela, a ove godine je 110. godišnjica rođenja pisca. Pred nama sučetiri dela, od kojih su samo Burmanski dani postojali na srpsko-hrvatskom jeziku. To su Orvelovi: Samo nek apsidriste lete, Burmanski dani, Sveštenikova kći i U borbi za vazduh.

                       

Džordž Orvel je rođen 1903. u Indiji. Posle školovanja u Engleskoj, 1922. odlazi u britansku imperijalnu policiju u Burmi, koju razočaran napušta i radi kao lučki radnik. Po povratku u Englesku proglašava se anarhistom, da bi se tridesetih godina izjašnjavaokao socijalista. Posle godinu dana životau Parizu, gde se izdržava pranjem sudova urestoranima, piše Niko i ništa u Parizu i Londonu. Iskustva izkolonijalneslužbe opisuje uBurmanskimdanima, objavljenim 1934. Slede Sveštenikova kći, 1936. i Samo nek aspidistre lete. Po narudžbi, istražuje položaj siromašnih i nezaposlenih, kadanastaje The Road to Wigan Pier. Izveštava o Španskom građanskom ratu s fronta,gde jeranjen. Vraća se sa suprugom u Englesku1937. Objavljuje Kataloniji u čast. paU borbi za vazduh. Radi na BBC-ju, gde posle dve godine daje otkaz i postaje književni urednik nedeljnika Tribune. Počinje pisanje Životinjskefarme, koja izlazi 1945. Piše za Observer. Usvaja sina, umire mu supruga, selisena ostrvoJura kraj obala Škotske.Piše1984, objavljenu1949. Ponovo se ženi, umire 1950. u 46. godini.

 

"Reći prihvatam u vremenu kaošto je naše znači reći da prihvatate koncentracione logore, gumene pendreke, Hitlera, Staljina, bombe, aeroplane, hranu iz konzervi, mitraljeze, pučeve, čistke, parole, pokretne trake budo, gas-maske, podmornice, uhode, provokatore, cenzuru štampe, tajne zatvore, aspirine, holivudske filmove i politička ubistva."

                                                                                                                                    Džordž Orvel

Top